Srčana oboljenja
SRČANA OBOLJENJA SU U SVE VEĆEM PORASTU POSLEDNJIH DECENIJA.
TAJ PORAST REGISTRUJE SE KAKO U RAZVIJENIM ZEMLJAMA SVETA TAKO I KOD NAS.
NEKA SRČANA OBOLJENJA U SAVREMENOJ KARDIOLOGIJI POPRIMAJU EPIDEMIJSKE RAZMERE.
SRČANA OBOLJENJA SU U SVE VEĆEM PORASTU POSLEDNJIH DECENIJA.
TAJ PORAST REGISTRUJE SE KAKO U RAZVIJENIM ZEMLJAMA SVETA TAKO I KOD NAS.
NEKA SRČANA OBOLJENJA U SAVREMENOJ KARDIOLOGIJI POPRIMAJU EPIDEMIJSKE RAZMERE.
Ishemijska bolest srca je najčešći uzrok smrtnosti i invalidnosti savremenog čoveka, posebno u njegovoj visokoproduktivnoj fazi. Ishemijska bolest srca je vodeći problem zdravstvene službe savremenog sveta.
I u našoj zemlji je ishemijska bolest srca najčešći uzrok smrtnosti poslednjih 40 godina.
Najefikasniji oblik borbe je poznavanje etiologije, odnosno prevencije, kliničke slike bolesti i racionalne primene metoda ispitivanja i adekvatnih oblika terapije. Koronarna bolest je multifaktorijalna bolest u čijem nastanku značajnu ulogu igra više faktora, a to su nasleđe, način života odnosno ishrana i navike u vidu pušenja, psihičkog stresa i fizičke neaktivnosti.
U patogenetskom smislu koronarna bolest je lipidopatija u čijem nastanku ključnu ulogu igra hiperholesterolemija, a pušenje, hipertenzija i brojni ostali faktori doprinose njenoj pojavi.
Podaci nekih studija pokazuju da su ishemijska bolesti srca i hipertenzija najznačajniji i najčešći uzroci srčane slabosti.
Jedna podmukla opasnost za rad srca je poremećaj srčanog ritma. U poslednjim godinama naša saznanja o mehanizmima poremećaja srčanog ritma su uznapredovala i dala novu dimenziju u razvoju i primeni terapije za ove poremećaje.
Napredak elektrofiziologije je u značajnoj meri doprineo ovim saznanjima. Atrijalna fibrilacija je najčešći poremećaj ritma i često je udružena sa drugim srčanim bolestima, ali znatan broj bolesnika nema dokazanu srčanu bolest. Atrijalna fibrilacija može uzrokovati srčanu slabost, sinkope, anginu, infarkt miokarda, a može biti i podsticajni mehanizam za maligne poremećaje ritma.